Rosensaft: Ako je pojam genocida neprimjenjiv, ne znači da je tragedija u Gazi manje ozbiljna

Kao pravnik i profesor prava uvjeren je da pojam genocid ima specifično značenje te da nije apstraktan niti filozofski, ali vidi mogućnost ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, koji su jednako ozbiljni. 

"Otkako je 1948. usvojen, pojam genocida zahtijeva namjeru da se uništi cijela ili dio nacionalne, rasne, etničke ili vjerske grupe. Namjera ovog rata nije uništenje palestinskog stanovništva, već eliminacija Hamasa, koji se smatra egzistencijalnom prijetnjom izraelskoj državi. Ako na kraju sukoba u Gazi i dalje bude Palestinaca – čak i ako su desetkovani – ne može biti govora o genocidu. Ali želim to naglasiti: čak i ako se pojam genocid ne može primijeniti, to ne znači da je tragedija manje ozbiljna. Ratni zločini i zločini protiv čovječnosti jednako su teški. Razlika koju moramo uzeti u obzir ne ublažava činjenicu da žene i djeca umiru od gladi, da bolnice ne funkcionišu, da humanitarna pomoć ne stiže do civila", rekao je u intervjuu za italijanski list La Repubblica.

U svijetu koji sve više zauzima strane, zaboravljaju se nijanse stvarnosti, kaže on, upozoravajući na opasnost porasta polarizacije "za ili protiv". 

"Zaboravljamo da ono što se dešava u Gazi nije isključiva odgovornost Izraela. Hamas je započeo sukob napadom 7. oktobra. Za razliku od nekih, ja to ne smatram aktom genocida. Ali priznajem da ta organizacija ima genocidnu ideologiju: njihov cilj je potpuna eliminacija jevrejske prisutnosti u Izraelu", dodao je. 

Na pitanje novinarke Anne Lombardi da li bi se stvari promijenile u kontekstu pravnog kvalificiranja zločina u Gazi kao genocid ako bi palestinsko stanovništvo bilo zaista istrijebljeno ili potpuno protjerano iz Pojasa Gaze, Rosensaft odgovara da se može govoriti samo o sadašnjoj situaciji jer budućnost ne poznajemo.

"Šestog oktobra nismo mogli zamisliti šta će se desiti sedmog. I ako Hamas danas odluči da se raspusti i vrati taoce, rat bi završio za jedan dan. Postoji dio izraelskog društva koji želi kraj sukoba. Hiljade ljudi demonstrira protiv Netanyahuove vlade. Kao i politički lideri koji se protive njegovim politikama i govore o miru. Moramo razumjeti nijanse – bez umanjivanja patnje", odgovorio je. 

Od 7. oktobra, veliki dio Izraelaca se osjeća napadnuto, napominje Rosensaft dodajući kako zbog toga vjeruju da im je opstanak ugrožen. 

"Nije to ravnodušno društvo, već traumatizirano. S druge strane, isto se dešava i među Palestincima: oni osjećaju antagonizam prema Izraelu, i vide samo vlastitu bol. Ako Netanyahu nastavi sa svojom politikom, a Hamas ostane nepopustljiv, situacija će se pogoršavati – i mogla bi se odužiti unedogled. Potrebno nam je novo liderstvo na obje strane, iskreno spremno da se suoči i potraži izlaz", rekao je. 

Nužan je, kaže, prekid vatre, povratak talaca i ulazak humanitarne pomoći. Ali i dugoročna strategija, koju - nažalost - Netanyahuova vlada ne razvija. 

"To treba biti strategija dviju država. Bez potpune samoodređenosti Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali, širi sukob neće biti okončan. Nisam optimista, ali znam da se ne smije odustati. Ne možemo se odreći naše odgovornosti prema živima", dodao je. 

Na pitanje kakav je stav američkih Jevreja prema ratu u Gazi, pojašnjava da više uopće nije monolitan kao nekada.

"Ima onih koji izlaze na ulice za Palestinu. I onih koji 100% podržavaju Izrael. Između njih je mnogo onih koji vjeruju u pravo Izraela na postojanje, ali su duboko uznemireni sukobom i žele njegov kraj. Ogorčeni su i zbog sramnih izjava Hamasa o taocima, i zbog izjava pojedinih izraelskih ministara koji govore o ‘humanitarnim gradovima’ – što je eufemizam za novu vrstu koncentracionih logora", rekao je dodavši da baš taj dio jevrejske populacije mora prevladati.

"Ne smijemo prepustiti riječ ekstremistima s obje strane, već onima koji nude rješenja", rekao je. 

Upitan postoji li dijalog između američkih i izraelskih Jevreja, rekao je da Jevreji u SAD-u mogu samo da se nadaju promjeni vlasti na narednim izborima, podsjećajući da je uskraćivanje hrane i lijekova civilima neprihvatljivo. 

"Ali nemamo pravo da im govorimo šta da rade, jer ne živimo istu stvarnost. Mi, pak, imamo problem porasta antisemitizma: prema ljudima koji nemaju nikakve veze s konfliktom, osim što nose kipu ili Davidovu zvijezdu oko vrata. Kao narod, dakle – a ne kao pristalice Netanyahuove vlade. I to je nešto što izaziva bijes i uzajamnu mržnju. Ako se rješenje ne pronađe, i podjele koje antisemitizam donosi će se pogoršavati", rekao je Rosensaft za italijanski list La Repubblica. 

Konačno, dodao je da vjeruje kako je predsjednik SAD-a Donald Trump trenutno vjerovatno jedina osoba koja može uticati na Netanyahua te da je njegovo uključivanje mogućnost koju ne treba isključiti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad